Prednosti kontaktnih leća u odnosu na naočale su:

• veća vidna oštrina, pogotovo kod visokih dioptrija
• široko vidno polje neograničeno veličinom naočalne leće i granicama okvira
• smanjeno ili u potpunosti eliminirano iskrivljenje slike, ponekad prisutno kod naočala
• kontaktne leće se ne zamagljuju prilikom prelaska iz hladnog u toplo okruženje
• kontaktnim lećama manje smeta vlažno, kišno vrijeme
• kontaktne leće idealne su za bavljanje sportom, daju potpunu slobodu pokreta
• za mnoga specifična zanimanja kontaktne leće su najbolje rješenje
• neke pogreške oka nije moguće kvalitetno korigirati naočalama (keratokonus, aniseikonia)

Prva razmišljanja o kontaktnim lećama pripisuju se Leonardu da Vinciju.

Začetnik ere modernih kontaktnih leća je češki kemičar Otto Wichterle, koji je početkom šezdesetih godina dvadesetog stoljeća kreirao nove, napredne materijale.

Kontaktne leće možemo klasificirati prema različitim kriterijima:

PREMA FUNKCIJI:

• korektivne,
• kozmetske,
• terapeutske

PREMA MATERIJALU

• tvrde kontaktne leće – ne propuštaju kisik, danas se gotovo uopće ne koriste
• tvrde plinopropusne kontaktne leće (RGP – rigid gas permeable) u Hrvatskoj poznate kao polutvrde -propuštaju kisik
• tradicionalne meke kontaktne leće – od hidrogel materijala
• nova generacija mekih leća – od silikon hidrogel materijala

PREMA VREMENU NOŠENJA

• za dnevno nošenje
• za produženo nošenje

PREMA FREKVENCIJI ZAMJENE

• jednodnevne
• dvotjedne
• mjesečne
• tromjesečne
• godišnje